Otkriće galaksije CID-947 s crnom rupom, koja čini 10 odsto ukupne mase galaksije potpuno je zbunilo astronome, pa je moguće da će promijeniti trenutna teorija o evoluciji galaksija. Jer se do sada smatralo da gotovo sve galaksije imaju supermasivnu crnu rupu u svojim jezgrima, što čini tek pola odsto njene ukupne mase.
Ova 11,7 milijardi godina stara crna rupa očito je rasla puno brže nego njena galaksija. Takođe, budući da je formirana tek dvije milijarde godina nakon Velikog praska, jedna je od najmasivnijih dosad otkrivenih crnih rupa sa masom od sedam milijardi sunaca.
Voditelj istraživanja, Beni Traktenbrot sa Instituta za astronomiju ETH u Cirihu izjavio je da je u pitanju gigantska crna rupa unutar normalne galaksije. To znači da je mnogo, mnogo veća nego što je očekivano za crne rupe u galaksijama. Takođe, dodao je da je crna rupa vjerovatno nastala prva, a galaksija tek poslije.
Činjenica da galaksija još uvijek formira zvijezde i da raste je iznenađujuća, jer izaziva teoriju da radijacija koju emitije rastuća crna rupa zaustavlja nastanak novih zvijezda. Moguće je da je ova galaksija pokazatelj da postoje masivnije i ekstremnije galaksije u svemiru, no njihov rast se još uvijek ne slaže sa teorijama evolucije svemira. Pretpostavlja se da će ovo otkriće možda poduprijeti teoriju da crne rupe rastu nevjerojatno brzo u ranom svemiru, kad je svemir bio manji i gušći.
Otkriće objavljeno u časopisu „Science”, proizvod je novog MOSFIRE instrumenta Opservatorija „Keck” na Havajima. Do otkrića se došlo slučajno, jer je tim rutinski pretraživao svemir u potrazi za crnim rupama i nije očekivao da će pronaći nešto tako egzotično.
Komentari
Komentari se objavljuju sa zadrškom.
Zabranjen je govor mržnje, psovanje, vrijedjanje i klevetanje. Nedozvoljen sadržaj neće biti objavljen.
Prijavite neprikladan komentar našem
MODERATORU.
Ukoliko smatrate da se u ovom članku krši Kodeks novinara, prijavite našem
Ombudsmanu.
)){kind=small}
